Tuesday, October 17, 2006

Nojev Sindrom

Skupljanje znanja istovijetno je - punjenju auta gorivom. Brzina se postiže njegovom - UPOTREBOM.

(Cassiopaeans)


Još iz davne samerske civilizacije potekla je jedna priča o čovjeku kojeg je ”bog” upozorio da se sprema kataklizma, te da na vrijeme poduzme određene mjere kako bi izbjegao tu katastrofu. U samerskoj verziji te priče, glavni junak se zvao Ziadsutra, nešto kasnije, u vavilonskoj, on je bio poznat po imenu Utnapištim a tu priču su takođe kasnije posudili i autori Biblije, s tim što su oni Utnapištima nazvali Nojem.

Simbolika cijele priče je u tome da kada čovjek prati određene znakove i intuiciju, on može da primjeti kada se u oblasti u kojoj živi sprema neka katastrofa. Tako oni koji obraćaju pažnju na realnost, slušaju onaj ‘unutrašnji glas’ i adekvatno reaguju, imaju dobre šanse da opstanu, dok oni koji su ignorantni, pa čak i ismijavaju one koji nešto poduzimaju, postaju na kraju žrtve te iste katastrofe. Tako čovjekova sposobnost da primjeti te “znakove pored puta” kao i adekvatnost njegove reakcije, zavise od razvojnog stepena njegove svijesti.

Jedan od razloga zašto mnogo ljudi nije u stanju da vidi šta se objektivno događa oko njih je tzv. “wishful thinking,” što bi se moglo prevesti kao razmišljanje u skladu s vlastitim željama (tješenje samog sebe?!) ili neka vrsta onoga - “što je babi milo – to joj se i snilo”. To je čovjekova prirodna karakteristika da sačuva integritet iluzije u kojoj živi od vanjskih uticaja. Stoga, ljudi imaju tendenciju da se stalno tješe. Oni pri tome neće (ili ne mogu?!) da vide ono što im se događa ispred nosa, a ako i vide, onda nemaju tendenciju da to objektivno i tumače. Sama objektivna interpretacija podrazumjevala bi i određenu reakciju s njihove strane, što često podrazumjeva i neke ‘drastičnije’ promjene u njihovoj svijesti i životu. A čovjek se upravo ne boji ničega više od - promjena.

U vezi s tim, pomenuo bih film Romana Polanskog, Pijanista (The Pianist), koji prikazuje događaje u Varšavi na početku Drugog Svjetskog Rata iz ugla jedne jevrejske porodice, u kojoj je glavni lik poznati poljski pijanista Spielman.

Njemci su okupirali Poljsku i u Varšavi se situacija pogoršava iz dana u dan, pogotovo za Jevreje. Videći sta se događa, neki članovi porodice Spielman dolaze do zaključka da trebaju da bježe iz Poljske, međutim, neki od njih su za to da se ostane jer “postoje dobre šanse da će se situacija popraviti”. Jedna od njih je i “vijest” da će Englezi uskoro intervenisati u korist Poljske. Najači zagovornik ideje da se ostane, bio je i sam pijanista Spielman. Čak bi se moglo reći, da bi cijela njegova familija napustila Poljsku, da se on složio sa tim.

Radilo se o jednoj dobrostojećoj porodici, koja se teško mirila sa pomisli da izgubi sav onaj luksuz i životni stil kojeg su do tada imali. Tada je kod članova porodice preovladao onaj “wishful thinking”. Vidjeli su većinom ono što je “obećavalo” promjene na bolje, dok istovremeno nisu htjeli da vide objektivnu realnost, a to je da se situacija iz dana u dan sve više pogoršava i da im se sprema zla sudbina ukoliko adekvatno ne reaguju.

Tako je došao momenat kada su se svi Jevreji morali kao takvi javno da deklarišu, da nose na rukavu žutu traku, da im se zabrani pristup javnim mjestima, da ih se počne iseljavati iz stanova i prebacivati u jedan dio grada specijalno namjenjen za njih (geto), pa da se oko tog dijela grada uskoro počne zidati jedan veliki zid; da jedan po jedan članovi familije ostaju bez posla, itd. itd., dok su svi oni istovremeno pokušavali da glume neku vrstu normalnog života, sve dok nije došao red na njih da ih pokupe i pošalju u logor. Pijanista Spielman je svirao u zgradi Radio Varšave dok su padale granate, sve do momenta kada je jedna od njih oštetila prostorije radija do te mjere kada se više nije moglo svirati. Kada se to dogodilo, bilo je kasno da se napusti i grad i država.

Na kraju su svi članovi porodice Spielman, nakon mnogo patnje i pokušaja preživljavanja, završili u nacističkom logoru. Sam Spielman, pijanista, nakon što je ostao bez posla, kuće i porodice, proveo je cijelo vrijeme dok je trajao rat, sakrivajući se i pokušavajući da spasi svoj goli život, što mu je na kraju pošlo za rukom.

Znači, iako su svi znakovi predstojeće katastrofe bili tu, ljudi su se pravili da ih ne vide ili su se trudili da ih tumače kako im najviše odgovara. To naravno, sa objektivnom realnošću nema nikakve veze.

Na ovom primjeru se može vidjeti da su oni čije su odluke zavisile od drugih, lošije prošli od onoga od koga su njihove odluke zavisile. Takvih primjera ima bezbroj jer se to većinom tako događa kad god svoju vlastitu sudbinu stavljamo u tuđe ruke.

Kad god svoju vlastitu sudbinu stavljamo u tuđe ruke, bilo da se radi o ‘rukama’ nacionalnih lidera, vjerskih vođa, nebeskih entiteta ili kojekakvih drugih ‘spasitelja’ poznatih pod raznoraznim imenima, – nemamo pravo da se žalimo na konsekvence.

Slična stvar se i meni svojevremeno dogodila kada sam se zadesio u Hrvatskoj neposredno prije početka rata. Jedan od mojih tadašnjih mentalnih programa bio je ‘YU-patriotizam’. Kada sam se zaposlio tamo, sve je odlično krenulo, dobio sam kuću od firme, koju sam lijepo namjestio, auto, dobru platu, jednom riječju, kako se samo poželjeti može. Tako, kada su se počeli pojavljivati znakovi koji ukazuju da veselju dolazi kraj, ja nisam htio da ih vidim ili sam ih tumačio onako kako je to meni najviše odgovaralo.

Na oružane sukobe koji su izbili na samo 200 km od područja gdje sam stanovao, gledao sam kao da se događaju tamo negdje na Srednjem Istoku, i bio sam siguran kako se radi samo o jednom manjem konfliktu koji će se brzo riješiti jer “ljudi nisu toliko ludi da međusobno zarate”. (Kasnije se ispostavilo da ljudi mogu biti ludi više nego što je normalan čovjek u stanju zamisliti.) U svakom slučaju, ja nisam ni pomišljao o povratku nazad u Bosnu, jer bi to podrazumjevalo ostaviti posao, imovinu, prijatelje itd. Čovjek nakon određenog vremena provedenog negdje, često postane i emocionalno vezan za mjesto i ljude.

Tako sam propustio da na vrijeme napustim područje gdje sam živjeo, pokušavajući da zadržim ono malo što sam do tada stekao. Međutim, uskoro je nastala situacija kada više nisam mogao da izađem a jedina preokupacija mi je bila da sačuvam živu glavu. Objektivne realnosti postao sam svjestan tek kada su granate počele padati oko mene i kada je narod počeo da gine.

U situaciji kada počne rat, prvo je pravilo: “ako nisi s nama, onda si protiv nas”. Ne postoji opcija da čovjek ostane neutralan. Ukoliko pokušaš ostati neutralan, onda imaš dva neprijatelja. Srećom, sama priroda posla kojeg sam radio pripomogla je da se ne nađem u situaciji da direktno učestvujem u oružanim sukobima. Nakon nekoliko mjeseci, pojavila se i prilika da napustim taj region, koju naravno, nisam propustio.

U Sarajevu sam zatekao situaciju istu kao što je bila u Hrvatskoj pred rat, s tim što su se tamo mogle primjetiti tri, a ne dvije strane; jedni “za mir” i izlazak iz Jugoslavije, drugi “za mir” i ostanak u Jugoslaviji, treći, “za mir” i ko zna za šta. Sama situacija sa političarima-mediokritetima (mahom: PSIHOPATAMA) u kombinaciji sa vođama vjerskih zajednica-mediokritetima (mahom: PSIHOPATAMA), - nije mnogo obećavala. Međutim, njihovi sljedbenici su od njih mnogo očekivali a na kraju su prošli onako kako sljedbenici obično i prolaze.

Čini mi se nikad više ljudi nije bilo na ulicama, nego što je to bilo u Sarajevu, pred rat. Kao da su ljudi podsvjesno osjećali nadolazeću katastrofu te su intenzivnim druženjem pokušavali da rastjeraju ili bar amortizuju strah. Svi su bili u potrazi za dobrim vijestima a istovremeno slijepi za objektivnu realnost.

Svi znakovi su bili tu, s tim što ja nisam više bio entuzijasta. Tako kada sam u razgovoru sa poznanicima, roditeljima i prijateljima govorio kako mislim da će izbiti rat i da se spremam da napustim Bosnu, to je bilo uglavnom okarakterisano s njihove strane kao nešto što nema nikakvog osnova (jer će se političari sigurno dogovoriti) ili kao obični pesimizam. Optimizam kao stanje svijesti nije ništa bolji od pesimizma, oboje su u većini slučajeva podjednako daleko od objektivne realnosti.

Tako su neki ostali u Sarajevu čisto iz optimizma, drugi iz raznih drugih razloga. Jedan moj prijatelj se takođe odlučio da izađe, međutim, njegova supruga nije htjela ni da čuje, pošto je njena karijera u jednoj od poznatijih sarajevskih firmi upravo bila u usponu.

Kada se grad zatvorio i kada je bilo kasno da se napusti, većini onih koji su se tamo zadesili ostalo je jedino da izaberu stranu kojoj će se prikloniti, ukoliko su i za to imali vremena. Tako su ‘svoju’ stranu morali izabrati i oni koji objektivno ni na jednoj strani nisu vidjeli ‘anđele’.

(Crno-bijela tehnika posmatranja i raspoznavanja snaga ‘mraka’ i ‘svjetlosti’ postoji samo u – medijima, odnosno, - ratnim filmovima).

Supruga mog prijatelja naravno nije dugo ostala da radi i gradi svoju karijeru, jer se njena firma ubrzo zatvorila, nakon početka ratnih aktivnosti. Od karijere nije bilo više ništa, isto kao ni od izlaska iz grada. Doduše, nakon nekog vremena pojavila se prilika da neke žene izađu iz grada, koju ona nije propustila, dok je moj prijatelj ostao u gradu skoro do kraja rata, da gleda odakle se vedri. Klasična priča.

Tako bi se, s jedne strane, moglo reči da mnogi ljudi pod uticajem drugih propuštaju priliku da izbjegnu neku katastrofu, odnosno, adekvatno da reaguju, a s druge strane, oni su sami, u suštini, odgovorni za sve posljedice koje su nastale kao rezultat toga. Uostalom, i to su lekcije koje se moraju naučiti.

Građanski rat,- bitka između istih ljudi, samo različito mentalno programiranih. Bilo koji rat, - sukob između istih ljudi, samo različito programiranih. To naravno ne važi samo za Bosnu, nego za cijeli svijet.

Ratovi, građanski pogotovo, su pozornica na kojoj organski portali dolaze do izražaja. Oni tada dobivaju svojih “pet minuta”. Lopovi i psihopate preko noći postaju patriote i često počinju da vode glavnu riječ (naravno, oni i dalje ne prestaju da kradu ili “pljene,” kad god se za to ukaže prilika). Nakon onog čuvenog: “ko nije sa nama, taj je protiv nas”, svi koji su se zadesili na određenom području moraju uzeti direktnog ili indirektnog učešća u “igrama bez granica”.

Čovjek ne može više da opstane kao neutralan, a organski portali su ti koji uglavnom diktiraju principe i pravila ponašanja. Ljudsko biće sa individualnom dušom u tim momentima postaje turbo-generator emocionalne energije kojom napaja naše ‘svevišnje gospodare’ koji nastanjuju “sprat” iznad našeg, - i s kojeg oni manipulišu naš svijet. ‘Svevišnji gospodari’ kontrolišu organske portale; a ljudskim bićima sa individualnom dušom, koja takođe nisu imuna na mentalne programe, ostaje samo da mentalnom gimnastikom intelektualno racionalizuju stvar i svoje učešće u ‘igrama bez granica’. Naravno, ako ih prežive.

Obrazuje se jedan, na prvi pogled, - ‘začarani krug’, zatvoren sistem ili ‘mašina’, iz koje ono što se podrazumjeva pod normalnim čovjekom ne može da izađe. Matriks u matriksu.

Pokojni bosanski putopisac Zuko Džumhur imao je običaj da kaže kako čovjek koji živi u Bosni treba stalno imati dva spakovana kofera, kako bi bio uvijek spreman na bijeg. Čini se da u toj njegovoj tvrdnji nažalost ima dosta istine i da se ona može činiti veoma racionalnom, međutim, rijetko kome pada na pamet da odredi pozadinu ove istine a pogotovo da pokuša da promijeni nešto u tome. Promijeniti nešto, podrazumjevalo bi promjenu svijesti ne samo kod drugih, nego i kod samog sebe; a ni jedno ni drugo čovjeku nije lako.

Ljude koji su nacionalno, vjerski itd... međusobno podijeljeni u nekoliko “različitih” tabora, nije teško izmanipulisati da se okrenu jedni protiv drugih, kad god je to manipulatorima u interesu.

Da li se nešto može promjeniti, govoreći sa stanovišta ljudskog bića koje ima dušu?!

Objektivno gledajući, većina ljudi danas je mentalno programirana u smislu vjerskih, nacionalnih i drugih programa, i njih kao takve ni u kom slučaju ne treba ni pokušavati deprogramirati, jer je to skoro nemoguće. Svi oni su već odavno racionalizovali sve prednosti svog mentalnog programa i pripadnosti svojoj vjerskoj i nacionalnoj grupi. Njihovo stanje svijesti je rezultat toga kako su oni koristili svoj um i svoju slobodnu volju. Svaki pokušaj njihovog deprogramiranja podrazumjevao bi jednu nasilnu radnju koja istovremeno podrazumjeva i kršenje njihove slobodne volje. S tim u vezi, sudbina koju će ti ljudi imati biće i u skladu sa stanjem njihove svijesti. Međutim, problem je u tome što posljedice tog njihovog stanja svijesti mogu da budu pogubne po one koji su u svemu ovome ostali koliko toliko trijezni.

Religiozni, nacionalni i drugi mentalni programi služe kao preduslov i temelj za međuljudske sukobe. Oni su često razlog zašto zaziremo jedni od drugih. Oni su bomba koja se aktivira uz pomoć jednog daljinskog upravljača, koji se nalazi u rukama onih koji su nam te programe nametnuli.

Činjenica jeste da stanje svijesti većine ljudi diktira ono šta spada, a šta - ne, u tzv. “koncenzus realnost” i da se mnogi kojima ta ‘koncenzus realnost’ ne odgovara osjećaju kako zarobljenim u njoj, tako i nemoćnim da iz nje izađu. To istovremeno podrazumjeva i učestvovanje u svim ovim ‘igrama bez granica’ protiv njihove volje.

S druge strane, ako čovjek u njima učestvuje to je jedna indikacija da, bez obzira na sve, on još uvijek ‘čvrsto spava’, bez obzira što mu se na momente čini da je budan.

Tako, ukoliko nismo zadovoljni sa situacijom u kojoj se nalazimo i ukoliko tu situaciju malo bolje tj. poštenije proanaliziramo, vidjećemo da smo sami sebe doveli u nju, bez obzira na sve ‘racionalne’ isprike koje se veoma lako mogu naći.

“New-age filozofija propovjeda da smo mi ti koji stvaraju svoju vlastitu realnost, međutim, mada u toj tvrdnji ima dosta istine, činjenica je da u praksi to nije ni toliko lako, niti jednostavno.

Danas ima dosta onih koji su u situaciji da moraju stvarati svoju vlastitu realnost u tzv. “koncenzus realnosti”, s kojom oni sami nemaju mnogo toga zajedničkog. Da bi stvarali svoju vlastitu realnost, oni moraju da ‘apsolviraju’ koncenzus realnost kao i mentalni sklop prosječnog čovjeka koji toj realnosti pripada, te da se ponašaju u skladu s tim. U suprotnom, oni će se naći pod udarom “djece matriksa”, koja su kao takva programirana da štite ovaj ‘koncenzus realitet’.

Podrumaši

Ukoliko bi stanje u kojem se nalazimo uporedili sa onim podrumom, veoma lijepo predstavljenim u Kusturicinom filmu Podzemlje, onda možemo reći da mi imamo određenog uticaja u stvaranju svoje vlastite realnosti u sklopu ‘koncenzus realnosti’ koja vlada – u podrumu.

Tako, sve dok nismo u stanju da proširimo svoju svijest do određenog stepena koji će nam biti dovoljan da definišemo granice podruma, njegove slabe tačke i ‘procjepe’ u zidovima kroz koje bi eventualno mogli izaći napolje; sve dok ne saznamo dovoljno o tome šta se napolju nalazi i u kakvoj situaciji ćemo se zadesiti kada izađemo; sve dok ne skupimo dovoljno znanja o vanjskom realitetu što bi nam trebalo pomoći da se tamo lakše snađemo i opstanemo; nama preostaje da u sklopu podruma u kojem se nalazimo obezbjeđujemo svoj opstanak i uslove za učenje.

Sve te aktivnosti moraju se obavljati u skladu sa datom situacijom koja vlada u podrumu. Nama će pri svemu tome biti jasno kako većina podrumaša razmišlja, pa stoga će to imati uticaja i na naše ponašanje u interakciji s njima. Mi smo do sada u podrumu imali prilke da u mnogo navrata učestvujemo u podrumskim ‘igrama bez granica’, svojevremeno smo progutali i podrumsku istoriju specijalno dizajniranu za podrumaše; vjerovali smo u sve ‘istine’ u koje su podrumaši trebali da vjeruju i ponašali smo se kao što je to činila i većina drugih podrumaša.

Mnogi od nas su kod izbijanja sukoba u okviru podrumu uzimali učešća u njima kao i većina drugih mentalno ograničenih, tj. programiranih podrumaša, dok su se neki sklanjali u dijelove podruma koji tim sukobima nisu bili toliko intezivno zahvaćeni. Većina katastrofa i trauma koje smo doživljavali i zadobijali u podrumu bile su prouzrokovane od strane ljudi ili onih koji ljudima manipulišu, mada bi se neke, kao npr. zemljotresi, mogle u većini slučajeva pripisati prirodi.

Iz nedavnog slučaja zemljotresa kod ostrva Sumatre i razornog talasa koji je nakon njega usljedio, oni koji su tu stvar malo bolje istražili, mogli su saznati kako su se divlje životinje na vrijeme povukle na sigurna područja i nisu stradale od talasa, kao što je to bio slučaj s ljudima. U nekim područjima su npr. slonovi čak i spasili veliki broj ljudi tako što su ih upozorili na nadolazeću katastrofu, a neke čak i prenjeli na sigurno. Svijest mnogih divljih životinja je u skladu sa sviješću planete/prirode, tako postoje i ‘mehanizmi’ na osnovu kojih životinje bivaju na vrijeme upozorene da se sklone sa određenih područja koja će biti zahvaćena nekom kataklizmom.

Čudnim “slučajem”, film Podzemlje upravo tako i počinje. Životinje u beogradskom zološkom vrtu su predosjetile dolazeću katastrofu, međutim, s obzirom da su bile zatvorene od strane ljudi u željezne kaveze, većina njih nije bila u stanju da izbjegne tu nesreću, te su morale da podjele sudbinu ljudi, čiji su kavezi većinom – mentalne prirode i nevidljivi golim okom.

“Nojev sindrom” je prirodna osobina životinja. One nisu u stanju da racionalizuju taj osjećaj, međutim, one ga slušaju bez pogovora, adekvatno reaguju na njega i izmještaju se na sigurno, bilo da je nepogoda prouzrokovana od strane ljudi ili prirode. Kod životinja ne postoji “wishful thinking.” One su u stanju da vide objektivnu realnost bolje od nas. Mi smo se od prirode udaljili što smo god više mogli. Istovremeno patimo od iluzije da smo u stanju da je kontrolišemo a kontrolisati nismo u stanju ni sami sebe.

Svako ozbiljnije ezoteričko učenje nalaže nam da prvo upoznamo sami sebe, međutim, mi ne samo da mislimo da poznajemo sami sebe, nego se ne ustežemo da sudimo drugima kad god se za to ukaže prilika.

Tako, slijepci sude slijepcima.

Mudri ljudi uče na greškama drugih; pametni ljudi uče na svojim vlastitim greškama, dok se za one koji su mentalno retardirani istorija stalno ponavlja. Stoga nije nikakvo čudo zašto se istorija u našem podrumu stalno ponavlja. Ona će se ponavljati sve dotle dok iz nje nešto ne naučimo. Naravno, postoji vjerovatnoća da ni to ne može trajati “do vijeka”. Bliži se kraj “školske godine” u kojoj smo imali dovoljno vremena da korištenjem svog uma i slobodne volje savladamo predviđeno gradivo i stvorimo uslove za prelazak u jedan viši razred.

Vrlo je moguće da će naši završni ispiti biti veoma interesantni i uzbudljivi, jer kako se čini, dolaze vremena kada će “jevreji” postati svi oni koji se počnu odupirati ovim ratovima i bezumnom uništavanju ljudi, imovine i prirodne okoline, bilo pod kojim izgovorom da se to radi.

Dolaze vremena kada će ‘svjetska vlada,’ koja već odavno postoji u tajnosti, nakon režiranja oružanih sukoba i terorističkih akata stvoriti kritičnu masu straha kod ljudi, na osnovu koje će oni dobrovoljno predati u njihove ruke i ono malo slobode što im je preostalo, u zamjenu za njihovu “zaštitu”.

Dolaze vremena kada će se religije, ovakve kakve ih znamo ‘amalgamirati’ u jednu, koja bez obzira kako će se zvati i šta će propovijedati, takođe neće imati mnogo veze sa duhovnim istinama a pogotovo sa objektivnom realnošću.

Dolaze vremena kada će individualno ljudsko biće, nesvjesno sebe i objektivne realnosti, doći u opasnost da se pretvori u humanoidnog robota koji će misliti ono što mu se kaže da misli I ponašati se onako kako mu se kaže da treba da se ponaša. Možda će to biti i potpomognuto implantiranjem kojekavih mikročipova i propagacijom mikrotalasa određenih frekvencija, za koje je već odavno dokazano da imaju uticaja na rad čovjekovog mozga, odnosno, sposobnost kontrole njegove svijesti. Uostalom, ti talasi se već sada propagiraju.

Da li se sve to može spriječiti?

Da li je porodica Spielman mogla spriječiti okupaciju Poljske i Varšave? Da li sam ja mogao spriječiti rat na području bivše Jugoslavije? Da li se moglo spriječiti izbijanje nacizma u Njemačkoj? Šta god se do sada događalo, bez obzira koliko to bilo rezultat nečije manipulacije, psihopatije itd., dogodilo se zato što smo mi to dozvolili. Stanje naše svijesti je bilo na toj razini. Da li se nešto promjenilo?

Ono što “koliko-toliko-svjesno-ljudsko-biće” može, to je da radi u korist svoje vlastite sudbine, bez obzira na to o kakvim se spoljašnjim uslovima radilo. Na kraju krajeva, svako je odgovoran za svoje ponašanje.

Došla su vremena kada ljudska bića sa individualnom dušom moraju pod hitno da izađu iz zagrljaja sa organskim portalima i distanciraju se od svih ovih aktivnosti koje se poduzimaju u pravcu opšte dehumanizacije čovječanstva. Ukoliko nastavimo da igramo u istom kolu sa onima koji u svemu vide samo jedan tvrdi materijalni aspekt, doći ćemo u opasnost da ne izađemo napolje na vrijeme, jer kako se čini, ‘plesna dvorana’ samo što nije počela da gori. Oni koji ostanu i dalje da igraju u kolu, mogli bi doći u situaciju da izgore. Čini se da ipak postoje granice i za ove ‘igre bez granica’.

Dolaze vremena kada više neće ostati mnogo prostora za bijeg i kada ćemo morati ostati čvrsto na nogama, tamo gdje jesmo, zauzeti stav i upotrijebiti sve svoje znanje da se izborimo za realnost kakvu zaslužujemo a ne kakvu nam drugi nameću.

Dolaze vremena kada će “3D mjerila vrijednosti” za mnoge od nas prestati da postoje i koje mnogi od nas neće više ni težiti da ostvare, jer ćemo spoznati - istinska mjerila vrijednosti, koja s ovima, koja trenutno vladaju na ovoj planeti, nemaju mnogo veze. Tako ćemo napokon postati vlasnici svoje vlastite sudbine i tako ćemo napokon početi sami da definišemo realnost u kojoj želimo da živimo.

Veliki ciklus od 300 hiljada godina se zatvara. U njemu smo dali antropoidima sve od sebe da im u idućem krugu bude mnogo lakše u smislu njihovog dostizanja individualne duše. Mnogi od nas su, sa jednog višeg aspekta gledajući, dobrovoljno pristali da ovdje prožive mnoge svoje živote, kao programirane individue, jer je to bio jedini način da podnesemo sve što je trebalo da podnesemo, da naučimo sve što je trebalo da naučimo i da ostvarimo sve što je trebalo da ostvarimo. Sa nekog višeg aspekta gledajući, pristali smo da budemo i neka vrsta baterije, odnosno, ‘generatora’ za proizvodnju i isporučivanje emotivne energije onima koji ne mogu da opstanu bez nje.

Dolaze vremena za buđenje ljudskih bića sa individualnom dušom i našeg rastanka sa organskim portalima i tzv. ‘silama mraka’. Za mnoge od nas buđenje će biti bolno jer će to ovisiti o tome koliko je ko duboko zaglibio u iluziji, odnosno, koliko ko poistovjećuje ovu ‘koncenzus realnost’ sa – objektivnom realnošću. Mi još uvijek imamo svoju slobodnu volju, kao i jednu veliku odgovornost za to - KAKO ćemo da je KORISTIMO.

U predstojećim vremenima, jedino što se očekuje od ljudi sa individualnom dušom, to je - da je oni – demonstriraju, i to - nikome drugom - do sebi samima. Za demonstraciju naše duše nikada nećemo imati bolju priliku nego što je to sada, u ovom momentu. Naravno, ukoliko je već nismo izgubili.

Neki već sada spoznaju da nema te sile koja ih može natjerati da uzmu učešća u nekom konfliktu protiv drugih ljudskih bića, niti da ga opravdavaju. Da manipulišu druge i nanose im bilo kakvu bol. Mnogi su već sada svjesni da ne postoji ni jedan racionalni razlog za međuljudske sukobe. Ima nas već sada mnogo koji sebe vidimo dijelom jedne veće cjeline.

Neki od nas su se već sjetili svog istinskog porijekla i multidimenzionalnosti svog bića a mnogi od nas će to takođe uskoro spoznati.

Tako su mnogi od nas već počeli spoznavati da njihova ličnost nema nikakve veze sa njihovom suštinom, istinskim Ja ili dušom, te su se počeli i ponašati u skladu s tim.

Kad čovjek počne da da stvara vezu sa svojom dušom, onda ćemu i sve rjeđe i rjeđe padati na pamet pitanje: “A šta ja da radim!?” Ukoliko mu jedno takvo pitanje i padne na pamet, odgovor će mu odmah stići, naravno, od strane njegove duše. Međutim, samo to nije dovoljno, bitno je da se na te impulse adekvatno i REAGUJE, da se sve to SPROVEDE i u praksi. Tu negdje počinje i rođenje istinskog ljudskog bića.

---

7 Comments:

Anonymous Anonymous said...

Hvala!

3:50 am  
Anonymous Anonymous said...

Eh zemljak...
Tamo gdje pises svojom glavom, tu si potpuno u pravu (O Hrvatskoj, Sarajevu, Bosni, o ljudima koji ne zele da vide)...
Ja imam slicno iskustvo iz Banjaluke..Vodi se rat u Hrvatskoj, a banjalucki muslimani i hrvati, kao da je na Marsu...Ja sam dobio slom zivaca zbog te ravnodusnosti (slusanja i gledanja teferica po Vrbasu)... Kada sam jednom rekao mom bratu sta nas ceka u Banjaluci (najveci srpski grad zapadno od Drine)(odatle su kretale sve operacije u zap.Hr. a i velikog dijela Bosne)).. on meni odgovara u centru oluje je mirno...
Ja sam bio u Armiji RBiH i smatram da je svaki drzavljanin BiH trebao to da uradi, u svakom ratu ima prava strana...na primjer II svjetski rat (u jugi)... biti covjek znacilo je biti protiv ustasa, cetnika, nijemaca, tako i 1991 u Hrvatskoj, svi drzavljani Hrvatske trebali su braniti Hrvatsku...naravno istina nije crno-bijela, ali nije ni siva..u svakom ratu ima i ljudska strana....
Jas sam se (tokom uzasa u Srebrenici) svadjao sa bosancima (10-15 naoruzanih) koji su to isto htjeli da rade se srbima u Zenici (20.000-30.000)...stavljali su mi cijevi pod grlo.... medjutim nakon sat-dva "diskusije" su se na kraju slagali sa mnom.

Sreo sam masu "onih" koji nisu znali, koji su bili iznenadjeni, citao u vojnim novinama 3 i 7 Korpusa ARBiH, o komandantima koji su bili iznenadjeni ratom...na pozicijama u JNA ???..

Ne znam da li si citao od Radomira Konstatinovica "Filosofija palanke"...objavljena prvi put u casopisu Treci program Radio Beograda (70-tih ?), a poslije tri puta u pojedinacnim izdanjima...
Sve i jedan jugosloven ju je trebao procitati (govori o srpskom nacizmu kao izvornoj srpskoj pojavi- spske palanacke filozofije- i plemenske kosovske tradicije)... i ne bi bio iznenadjen...(ratom).
Bogdan Bogdanovic (gradonacelnik Beograda- 3 ili 4 mandata) je nekoliko godina poslije rata ovo isto izjavio u nekom intervuju...
Kada se slavila godisnjica ustanka u Hrvatskoj (bez hrvatskih politicara i zastava) general JNA (ne mogu se sjetiti imena - bio je iza Kadijevica sef JNA) izjavljuje ".... goloruk narod sa oruzjem u ruci ustao je da brani svoju slobodu..." Ja pitam buraza cu ti sta on rece.. brat: neznam sta mislis... a ja GOLORUK NAROD...
sa ORUZJEM U RUCI...
To je bila poruka, mi sada imamo oruzje, vi imate embargo...
Kada je poceo rat u Bosni, bosanski srbi su imali "Glas Amerike - 1995):
40 ratnih aviona
100 borbenih i transportnih helikop.
400 tenkova
2000 art.komada (haubice, dalekomenti topovi, i minobacaci 120 mmm.

nisu znali....

Kada smo u Armiji R BiH pokusali deblokadu Sarajeva u ljeto '95, odnos oruzja izmedju Armije R BiH i cetnika je bio u minobacacima ispod 120 mmm u korist srba 7 : 1, (i to je bilo najbolje sto smo imali).... u svim ostalih oruzjima (osim pjesadijskog), srbi su imali jos povoljniji odnos (Glas Amerike ista emisija '95)

... nisu znali...


Kada se slavilo na Kosovu `(Gazimestan) Sloba kaze - I opet cemo ratovatati, ako treba...

.. nisu znali...

Svecanost je jugoslovenska...
u sredini ide predsjednik predsj. Jugoslavije Janez Drnovsek, s jedne strane, komedija Raif Dizdarevic (sef SIV-a), a s druge Slobo(?)(mislim da je bio "samo" sef CK Srbije), nakon par metara Sloba rukom uklanja Janeza i SAM SEBE postavlja u sredinu...

i nisu znali

Ja bih ti mogalo ovdje napisati 10 miliona razloga zasto su trebali, mogli i MORALI znati...

Kada su u Njemackoj nacisti dolazili na vlast, trazili su i dobili pomoc od njemackih naucnika (arheologa) da fabrikuju lazne arheoloske nalaze... s ciljem dokazivanja nadmocnosti arijevaca
nad ostalim rasama..

Zasto to pricam...
Zato sto se slicno sada dogadja i u Bosni...
Smijao sam se srpskim amebama, smijao sam se Milicu od Macve i "dokazima" u Vatikanu (Srbi od Spanije i Maroka preko cijele juzne Evrope, Sjeverne Afrike, preko bliskog istoka i centralne Azije pa do Kine)(Normalno "Vatikan krije" dokaze da su to sve srbi - inace bi se oni osvjestili kao srbi...

Medjutim sada se dogadja to isto, zapravo puno gore, i sa mojim narodom, ja bih tu bolest nazvao "bosniacus delirijum piramidus"...

New age ???? zaboga zemljak
pa ti pobjeze zbog gluposti iz Bosne

Sada se uz pomoc "Gebelsa" (koji izjavljuje u Centralnom zatvoru - emisiji Fed.TV - da je vazno da se o Bosni prica makar i negativno jer se tako priprema teren za otkrice "povijesti"....

Zaboga milog, mozete li vi uopce smisliti kakvimm kolosalnim budalestinama se vi bavite....

Malezija -- (sa stranice wwww.piramidasunca.ba
"Malezijska uloga u otkricu posanskih piramida"...
Tan Sri Vincent Tan (Berjaya Corp) :
.... i kada sam pogledao Piramidu Sunca iz jednog narocitog ugla, definitivno je izgledalo kao piramida.

zbog, pameti "iz jednog NAROCITOG ugla"...

znje i nauka su jednostavne stvari, svaki covjek normalnog mozga, moze sve i nauciti, i ponoviti svaki eksperiment iz nauke, jedino sto mu je potrebno uzasno mnogo vremena...
To NE ZNACI, da nauka ima na sve odgovor, nauka ima zapravo mnogo supljina, nedostataka, neznanja... ali sve sto nauka tvrdi svaki covjek normalno mozdano razvijen moze ponovi i sam to toga doci...
(na primjer za nauku je jos uvjek tajna zacece (obicno svakodnevno)..
ono sto nauka zna je da je plod u utrobi strano dijelo u majci, i da bi imunoloski sistem majke svaki put trebao da pobaci plod (kao u rezus faktoru), medjutim to se ne dogadja.....
Ko god hoce moze to objasnjavati na kakav god zeli nacin, ali da bi to bila nauka, mora biti moguce svakom
normalnom ljudskom mozgu ponoviti isti put dokazivanja (materijalno ili logickog)...
ali kada se trazi vjerovanje onda to nije nauka 100% nije..


Jos jedan primjer..
Okamov brijac je filozofska osnova nauke, najvaznija uz eksperiment i glasi ovako:
Ako se jedna pojava (li stvar) moze objasniti na vise nacina, tada je najblizi istini onaj nacin koji trazi najmanje pretpostavki...
Wiljem Okam je irski filozof iz 13.stoljeca..
Pojava A
Nacin a(I; II; III; IV; V)
Nacin b(I; II)
Nacin c(I; II; III; IV)
Nacid d(I; II; III)

I, II; III; IV i V su pretpostavke.
a, b, c, d su nacini
A je pojava ili dogadjaj
Iz Okamove ostrice proizilazi da je nacin b "najblize" istini...

Konkretan primjer: Astronomija

Stari Grci (i ostali) su tvrdili da je zemlja u sredistu svijeta.
Ptolomej je napravio planetarijum gdje je prikazano kretanje grcima poznatih nebeskih tijela; sunca, mjeseca, 5 planeta, zvjezdani svod (ukupno 8 - grci su zvali sfere)
Medjutim nebeska se tijela nisu kretala sva na isti nacin.
Kada se posmatra sa zemlje tada svih 5 planeta (poznatih grcima), prvi na nebeskom svodu jos jedan manji krug u toku svog orkretanja oko zemlje. Da bi to objasnio Ptolomej je na sferama planeta(suplje lopte)(krug) dodsao jos jednu manju sferu. i to je funkcionsalo prilicno dobro.. jedino sto se pretpostavljalo da se sunce, mjesec i zvjezdani svod krecu na jedan nacin, a planete na drugi nacin.

Tada dolazi Kopernik (na stranicama i blogovima piramidase se moze procitati da su on i Galilej spaljeni - naravno netacno) i tvrdi
da je sunce srediste svijeta...
a sva ostala nebeska tijela se okrecu u kruznicama oko njega (mjesec i oko zemlje)

Kopernik je smanjio broj principa , jer se sada sva nebeska tijela na jednak nacin (kruzno) krecu, ne treba vise specijalnih princima za pojedina tijela.(Ali teorija i posmatranje zvjezdanog svoda se nisu puno vise slagali od Ptolomejevog - zapravo manje).

Tada dolazi Tiho Brahe danski astronom, pristalica ptolomejevog sistema (zemlja u sredistu)..
Nekoliko desetina godina, vrsio je pazljiva mjerenja polozaja nebeskih tijela i ostavio iza sebe najpreciznije tablice.

U medjuvremenu Galilej pomocu teleskopa kojeg je sam napravio po uzoru na holandske sprave za povecavanje otkriva jupiterove satelite (mjesece).. (kako su ljudi pretpostavljali tada, svjetlost je imala beskonacnu brzinu, tako da ono sto mi vidimo, to se istovremeno i togadja, medjutim u tom slucaju bi Jupiterovi sateliti imali cudan nacin kretanja, cas bi ubrzavali, cas usporavali.. (to je posluzilo jednom danskom astronomu (Ole Romer)da izracuna prilicno tacno brzinu svjetlosti, (u tom slucaju se ponovo sva nebeska tijela na isti nacin krecu)..

Zatim dolazi Isak Newton, koji je iz Tiho Brahe tablica izvukao zakljucak (i napravi formule za to)da se nebeska tijela ne krecu kruzno
oko sunca nego elipticno...
Iz njegovih se jednacina mogao tacno izracunati buduci polozaj nebeskih tijela ( a sva su se tijela kretala na isti nacin - po istom principu), jedino se polozaj Merkura nije slagao sa jednacinama
, tako sa nacunici ponovo "dodavali" Newtonovoj teoriji, da bi se kretanje, Merkura uskladilo sa teoriom (tj. jednacinama)...
Tada dolazi Albert sa svojom teorijom koja kaze otprilike da je prazan prostor ravan i (da se svjetlost u praznom proistoru krece pravolinijski 300.000 sec), gladak, ali da u prisustvu velikih masa (zemlja, plnete, sunce), prostor se savija a takodjer i svjetlosni zrak se savija i usporava...
1920 (?) (ne znam sada tacno) je bila totalna pomrcina sunca, najbolje vidljiva sa juznog pola.
Na fotografijama se mogli primjetiti da svjetlost sa dalekih zvjezda prilikom prolaska u blizini sunca se zakrivljuje. (Pomracenje je potrebno jer je svjetlost sunca isuvise jaka za teleskóp)...
Sa Ajnstajnovom teorijom se moglo objasniti kretanje svih nebeskih tijela (i predividjeti), pa tako i Merkura, mada je razlika za ostala tijela izmedju Newtonove i Ajnstajnove teorije, zanemarljiva..
Po Ajnstajnu sva se tijela krecu pravolinijski u 4D prostoru (3D prosotorne i 1D vremenska), ali mi to vidimo kao elipticno...

Naravno, ni Ajnstajnova teorija ne objasnjava sve (kako djeluje gravitacija na primjer - el.cestica koja bi trebala biti nosioc gravitacione sile nije otkrivena (tj. detektovana)...
ali ima ono najelementarnije u nauci...smanjenje pretpostavki (mada Ajnstajn uvodi zakrivljeni vrijeme-prostor (on djeluje nerazumljivo), to je ipak jednostavniji princip, nego Newtonov nepoznati pokretac planeta.. (Newton pretpostavlja da je neko ili nesto dalo pocetni impuls planetema, a da se one poslije toga krecu po njegovim jednacinana))
U Ajnstajnovoj teoriji nebeska tijela padaju na sunce pravolinijski i nisu potrebni pocetni posticaji za njihovo kretanje...

A sada na piramide.
12000 godina prije kr.
Ono sto su dosada naucnici utvrdili je (to nije 100% sigurno, ali jeste vrlo blizu):(prije nove ere u hiladama)
600-100 - Starije staro kameno doba
100-50 - Srednje staro kameno doba
50-10 - Mladje staro kameno doba

p.n.e
10.000-3500 - srednje i mladje kameno doba(ljudi koriste kamena orudja, vatru, pripitomljavaju psa)

od 3500-800 p.n.e - bronzano doba
od 800 - zeljezno doba

7000-8000 p.n.e u Mezopotamiji otkrivaju kulture (kulture=kultovi=zitarice),
jedno zrno zitarice daje 200x veci prinos. Ljudi prestaju biti sakupljaci, cine prva stalna naselja, prve religije, pisma itd.
Gradovi naselja su bez zidova..
Pripitomljavaju ovce, koze, svinje, magarce (ali ne i konje jos)

5000-6000 p.n.e na visoravnima centralne azije (gdje se nemoze baviti poljoprivredom) razvijaju se nomadske kulture stocara.
3000-4000 p.n.e nomadi-stocari pripitomljavaju konje (ali ne za jahanje - preslabi su (za jedenje)).
Postepeno uzgojem razvijaju konjske vrste za vucu (kola - i bornih)
(Stari egipcani i mezopotamci su koristili volove (max 3 km na sat), magarce (samo dva nacina hoda - divlji trk, i polagano)..
Nomadi-stocari izmisljaju takodjer
i refleksni luk (poslije toga normalno i rat).
2850-1650 - Doba piramida u Egiptu(Egipat se je hiljade godina zvao zitnicom svijeta - rimljani su u gradjanskim ratovima nastojali prvo osvojiti Egipat i Libiju (zitnice rimskog carstva)
1650 p.n.e Hyksos (Hiksi), semitski nomadski narod osvajaju Egipat,
Hurrians sa visoravni Turske, osvajaju Mesopotamiju
1570 pne. Hittite upadaju u Egipat
Civilizovani (kultivirani) narodi dizu zidove oko gradova (nasjtarije zidine su otkrivene oko Jerihona)
Oko 2500 pne javlja se prva civilizacija na grckim otocima
(Mikenska)
Prva veca naselja (vise od uobicajenih evropskih 20-50), sirenje zitarica (tj.poljoprivrede, u Evropu.
Naseljavanje Fenicana iz male azije po Africi i Evropi (Italija)

itd. nemam vise vremena...

Molim te malo razmisli....
je li to sve fantazija , manipulacija,
Zar nebi trebao Semir prvo da pokaze da je na prostoru Srednje Bosne u doma sakupljacke privrede
(za jednu grupu indijanaca na sjeverozapadu USA od 15-20 do 50-60 clanova potreban je prostor od 20 do 100 kv kilometara za prezivjeti sakupljanje i lovom..)
postojale mogucnosti prehrane ogromne mase ljudi (kao u Egiptu, Mespopotamiji, Kini i Indiji (za njih slican slijed dogadjanja vrijedi (samo nemam vremena za to)
koji su gradili te piramide, tehnoloske mogucnosti proizvodnje betona (obicni naucni kazu prirodni beton - (od bitumen - vrste ljepljive smjese najvazniji dio u asfaltu) koji vezuje obicno kamjenje, fosile, pijesak (na slikama Fondacije se mogu vidjeti fosili hrastovog lisca), zivotinje, i koji nema nikakve veze sa industrijskim betonom,(Ali hajdemo zamisliti da je prozvodjen beton, industrijski, koji se pravi od cementa (u antici su koristili vulkanski pepeo (cement)), gdje su pronalazili cement u Bosni (prirodni, gdje su u tom slucaju vulkani), vjestacki cement se poceo praviti u Portlandu (Engleska 1800), od pecene mjesavine gline i krecnjaka..
Gdje su tragovi cementara (to su milione tona cemeneta),
I plus stari bosanci prve od ? cega beton da lici ne kamenje...

O piramidama se moze raspravljkati, ali u kontekstu razuma, zao mije sada vise nemam vremena.

10:14 pm  
Blogger Unknown said...

2015-5-28 xiaozhengm
cheap jerseys
ralph lauren
michael kors bag
coach outlet store online
michael kors handbag
true religion jeans
oakley sunglasses sale
fitflops sale clearance
michael kors handbags
replica watches
gucci outlet online
true religion
kate spade outlet
toms outlet
polo ralph lauren
true religion sale
abercrombie
jordan shoes
coach outlet
gucci outlet
gucci outlet
michael kors outlet
pandora jewelry
michael kors outlet online
oakley sunglasses
cheap ray ban sunglasses
pandora jewelry
hollister clothing
chanel outlet
michael kors

7:29 pm  
Blogger Unknown said...




Finally I've found something which helped me
http://www.prokr.net/2016/09/rat-control-companies-5.html
http://www.prokr.net/2016/09/rat-control-companies-4.html
http://www.prokr.net/2016/09/rat-control-companies-3.html
http://www.prokr.net/2016/09/rat-control-companies-2.html
http://www.prokr.net/2016/09/rat-control-companies.html




8:50 pm  
Blogger Unknown said...

michael kors outlet
fitflops
cheap ray ban sunglasses
coach outlet
ray ban canada
hilfiger outlet
michael kors outlet clearance
toms shoes
rolex watches
christian louboutin outlet
20172.21wengdongdong

2:27 pm  
Anonymous Solusi Untuk Menanggulangi Osteoporosis said...


This article is interesting and useful. Thank you for sharing. And let me share an article about health that God willing will be very useful. Thank you :)

Cara Mengobati Lipoma secara Alami
Obat Penghenti Batuk Berdarah
Obat Penghancur Batu Empedu
Penyebab Telat Haid dan Solusinya
Cara Menghilangkan Benjolan di Kelopak Mata
Cara Mengobati Abses Payudara Tanpa Operasi

2:11 pm  
Blogger jeje said...

true religion outlet store
air jordan 4
valentino
coach outlet
kate spade outlet online
nike requin pas cher
christian louboutin sale
giuseppe zanotti
true religion outlet
pandora charms outlet

11:47 am  

Post a Comment

<< Home